Deset minuta za pregled grudi

Ni jednoj ženi nije ugodno pregledavati vlastite grudi. Premda samopregled mogu obavljati u intimi doma, žene se ne vole dodirivati jer im je to nelagodno i boje se da će napipati kvržicu koja će im promijeniti život. Iako samopregled nije zamjena za specijalističku kontrolu, mamografiju ili UZV dojki, to je odličan način za rano otkrivanje eventualnih promjena na grudima. Vremenski intervali između pojedinih specijalističkih pregleda obično su od nekoliko mjeseci do dvije godine, što je relativno dug period u kojem nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti hoće li se u dojkama nešto događati i zato bi period između pregleda bilo korisno dopuniti samopregledom. Dr. Ivo Gregurić, spec. radiolog, objasnio je za Vitu zašto je važno da svaka žena upozna strukturu svojih dojki i obavlja samopregled kao dio zdravstvene prevencije.

Kvržice su normalna pojava

Dojke su građene od mliječnih žlijezda, unutar kojih postoji niz izvodnih kanalića, a između žlijezda ima masnog tkiva, veziva i ligamenata, i to u različitim omjerima u svake pojedine žene. Dojke, dakle, nemaju homogenu strukturu, nego se uvijek mogu napipati različite, veće ili manje, tvrđe ili mekše, kvržice. Žljezdane strukture jako variraju ovisno o hormonskom statusu te se tijekom menstrualnog ciklusa (ili uz hormonsku terapiju) mijenjaju i kod većine su žena kvržice puno izraženije prije mjesečnice ili tijekom ovulacije.

Kada pregledavati grudi

Samopregled uvijek treba raditi u istoj fazi ciklusa, pri kraju ili neposredno poslije mjesečnice, kada se dojke opuste, što i kod iste žene ne mora uvijek biti u istom danu ciklusa. Svaka će žena sama najbolje ocijeniti kada su se dojke opustile i tako odrediti najbolji trenutak za samopregled. Ako dojke pregledavate uvijek u istom terminu, s vremenom ćete uočiti da najveći dio kvržica ima stalni raspored i istu strukturu. Zapamtiti strukturu dojke bit je samopregleda, upornim pipanjem i pretraživanjem dojki potrebno je postići da točno poznajete raspored svih struktura u dojkama kako biste mogli prepoznati svaku novu promjenu.

Na sreću, većina novih promjena u dojkama nisu karcinomi, najčešće su to ciste ili drugi oblici mastopatije, ali svaka novootkrivena promjena zahtijeva da je što prije pokažete svom liječniku koji će odlučiti o daljnjoj obradi. Samopreglede dojki treba početi u što ranijoj dobi kako bi žena dobro upoznala svoje dojke i nakon toga ih sama pratila.

Inspekcija u ogledalu

Samopregled se, kao i pregled dojki kod liječnika, sastoji od više dijelova. Valja odvojiti desetak minuta i sve učiniti polako i pedantno. Prvo treba dobro pogledati dojke (inspekcija) u ogledalu. Zanima nas izgled kože i bradavica, pomičnost dojki kod podizanja obje ruke te posebno pomičnost i izgled kože kada dojku pomičemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke desna ruka je podignuta iznad glave, a lijevom rukom, koja stavimo iznad bradavice (da ne zaklonimo kožu od pogleda), pomičemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i gledamo hoće li se bilo gdje na koži pokazati bilo kakva nova promjena, da li nešto kožu ili bradavicu povlači ili gura, da li se koža preko nečega napinje ili na bilo koji način mijenja. Istu radnju ponovimo s lijevom dojkom. Sve nove promjene potrebno je pokazati liječniku. Drugi dio samopregleda je pipanje dojki (palpacija). Dojke je najbolje pipati i sjedeći i ležeći, neke se promjene bolje uočavaju sjedeći, a druge ležeći.

Kako se pipati?

Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu dojku. Pri tome je važno spojiti jagodice dva ili, još bolje, tri prsta kako bi se povećala površina pipanja i izbjegla mogućnost da male kvržice “pobjegnu” između raširenih prstiju. Iznimno je važno maksimalno poboljšati kontakt između prstiju i kože na dojkama, zato se dojke nikada ne pipaju na suho. Ako pregled obavljamo prilikom tuširanja, dojke valja nasapunati, a radimo li ga gdje drugdje, pomoći će mlijeko ili ulje za tijelo.

Ultrazvuk grudi

Često je prva pretraga koja se primjenjuje za razjašnjavanje promjena u dojkama žena mlađih od 35 godina, čije bi mamografske snimke bilo vrlo teško interpretirati zbog vrlo gustog tkiva dojki. Novija su ispitivanja pokazala da je u dijagnosticiranju raka dojke u žena mlađih od 45 godina ultrazvuk točnija metoda od mamografije.

Stojeći i ležeći pregled

Kod sjedećeg (ili stojećeg) pregleda uobičajeno je da se kod samopregleda desne dojke desna ruka prvo postavi bočno uz tijelo, a nakon toga da se podigne iznad glave kako bi se dojka “podigla” i eventualne kvržice pomaknule prema podlozi te time postale bolje pipljive. Kod ležećeg pregleda dojka se “raširi”, postaje tanja i mnoge se strukture lakše pipaju. Još bolji raspored struktura u dojci postižemo podizanjem odgovarajuće ruke iznad glave. Na taj način dobiva se raspored struktura koji je više-manje isti godinama, ne mijenja se znatnije te omogućava lakše pamćenje položaja i veličine različitih struktura. Pregled smo pokušali poboljšati tako što smo dojku podijelili na četvrtine ili kvadrante zamišljajući okomice kroz bradavicu. Razlikujemo gornji unutarnji, gornji vanjski, donji unutarnji i donji vanjski kvadrant ili četvrtinu. Svaku četvrtinu dojke treba popipati pedantno i temeljito u dva smjera, a tek nakon pregleda svih kvadranata pojedinačno treba pipati cijelu dojku, i to kružnim pokretima u smjeru kazaljke na satu, potom u suprotnom smjeru. Naime, žljezdani kanali iz svih dijelova dojki usmjereni su prema bradavici, režnjevi žlijezda postavljeni su oko tih kanala, a međusobno često stoje u različitim smjerovima pa jedan smjer pipanja nije dovoljan da bi se ovako različito raspoređene strukture dobro osjetile i da bi se dobro zapamtio njihov trodimenzionalni raspored. Samopregled još obuhvaća palpaciju limfnih čvorova i kontrolu eventualnog iscjetka iz dojki.

Pregled je najbolje raditi prilikom kupanja. Kod pregleda pazušne jame (aksile) potrebno je prvo podići ruku iznad glave, nasapunati je te popipati jagodicama prstiju druge ruke. Nakon toga potrebno je spustiti ruku kako bi se opustili mišići zidova aksile te jagodicama prstiju ući pod mišiće kako bi se popipali svi dijelovi. Ono što tražimo su svi novi čvorovi, bili oni veličine zrna graška ili veći, a svaki novi čvor potrebno je pokazati liječniku.

Što kad se pojavi iscjedak

Pojava iscjetka iz dojki može biti znak ozbiljnih bolesti. Kada je spontan, obostran i mliječan, najčešće je znak hormonskih poremećaja, ali u to se ne treba pouzdavati i svaku pojavu iscjetka treba prijaviti liječniku kako bi se napravila osnovna obrada. U sklopu samopregleda potrebno je povremeno, svakih nekoliko mjeseci, provjeriti postoji li iscjedak. Pri tome nije ispravno stiskati samo bradavice (žene koje su dulje dojile i imaju veće bradavice često pri tome istisnu iz dojki minimalnu količinu tekućine zaostale u širim mliječnim kanalima) nego je potrebno dva-tri puta stisnuti cijelu dojku pokretima kao kod izdajanja mlijeka te u slučaju pojave iscjetka odmah to pokaziti svom liječniku.

Mamografija

Preporučuje se kao metoda ranog otkrivanja, može se otkriti rak dojke i dvije godine prije nego što tumor postane opipljiv. Redovita mamografija dokazano smanjuje smrtnost od raka dojke za 30 posto među ženama u dobi od 50 do 69 godina, a prema nekim podacima njezina podjednaka korisnost može se očekivati i u žena između 40. i 50. godine života.